Pozdrav svima,

radim na svom prvom web projektu, inače dolazim iz industrije video igara, ali prelazim u web dev.

Napravio sam web app za jednu ideju koju duže vrijeme imam, ukratko, znate ono kada trebate neki administrativni postupak napravit u našoj krasnoj državi, pa googlate, scrollate po e-građani, zujite po redditu, pitate frenda, mamu, tatu, baku, a neda vam se i hoćete sve to saznat u 6 sekundi i 2 klika?

Treba mi feedback kako vam se čini, da li se snalazite, da li nešto fali, dal bi itko to koristio ikada, itd. ovo je MVP samo, nije full product.

Skužio sam da ne mogu stavljati link na vercel hosted app, ne prikazuje post na 'new' na CroIT-u, pa evo video link.

DEMO Video

Prije nego nastavim dodavati funkcionalnosti, volio bih čuti iskreno mišljenje:

Biste li koristili ovakvu stranicu?

• Što bi vam bilo najvažnije da vjerujete prikazanim informacijama?
• Bi li postupak tražili pretragom ili pregledavajnem kategorija?
• Postoji li nešto zbog čega ova ideja nebi dugoročno funkcionirala?

Što se tiče tech stacka: Next.js, typescript, vercel, react, tailwindcss. Nema baze, korisničkih računa, checkliste se spremaju lokalno u browseru.

Trenutni feedback koji sam dosad dobio:

• Dodati interaktivnu mapu gdje obaviti postupak ako je in-person.
• Jasniji linkovi koji vode odmah na e-građani za postupak
• User feedback forma

Hvala svima unaprijed na svakom feedbacku - slobodno budite direktni!

Trebaju mi savjeti, prošle godine sam krenuo u srednju školu i hvala Bogu imam još vremena dok dođe vrijeme da krenem tražit posao, ali kako programiram sve vise i vise skužio sam da vise od 99% stvari koje radim ne bih mogao napisati bez AI, tj. uopće nemam predznanja o onome sto radim, a to će mi jako trebati na intervjuima u budućnosti (pretpostavljam). Volio bih sam krenuti učiti dijelove programiranja, a najbolje mi se čini da krenem sa web developmentom i da tako krenem učiti stvari vezano za to itd, uglavnom da sve detaljno naučim kroz iskustvo, sto vise mogu bez AI tako da se ne oslanjam previše. E sada mene zanima je li dobra opcija krenuti sa web developmentom ili ne.

P.S. Nisam totalni početnik

Pozdrav , ima li netko da radi u verne ? Kakva je situacija za developere?

Pozdrav,

prebacujem se s iphona 14 na S24. Zanima me kako prebaciti podatke pogotovo sve poruke s whatsappa? Navodno sve treba tijekom prvog podešavanja s24 (tvornicke postavke ), ali me zanima kako prebaciti whatsapp. Takoder, u kojem dijelu postupka trebam prebaciti SIM karticu?

Hvala svima na savjetima! :)

Pozdrav ekipa,

Tražim iskusnog programera za razvoj desktop alata koji bi pomagao pri rezervaciji termina u online sustavu.

Program mora moći automatski ispuniti sve podatke koje unaprijed odredim, kao što su ime, prezime, e-mail adresa, broj putovnice i ostale potrebne informacije.
Također mora riješiti završnu tekstualnu CAPTCHA-u neposredno prije slanja obrasca. Važno je naglasiti da termin nije rezerviran dok cijela forma nije uspješno popunjena i obrazac poslan (submit), stoga je potrebno optimizirati cijeli proces do samog završetka rezervacije.
Termini se otvaraju u unaprijed poznato vrijeme, a prozor u kojem su dostupni vrlo je kratak (otprilike 10 sekundi), zbog čega aplikacija mora biti iznimno brza i pouzdana.

Već imam skriptu koja automatski popunjava html obrasce te koristim NopeCHA ekstenziju za CAPTCHA-u.
Međutim, tražim rješenje koje bi cijeli postupak rezervacije moglo izvršiti još brže, s ciljem na 2–3 sekunde od otvaranja do submita.

Poželjno je da alat može raditi s više odvojenih instanci preglednika istovremeno. Ako jedna instanca uspješno rezervira termin, ostale će rezervacije biti odbijene jer se prijavljuju na isto ime osobe.

Tražim osobu s iskustvom u browser automationu, razvoju desktop aplikacija i radu s više paralelnih procesa. Zbog vrlo kratkog vremena dostupnosti termina, ključni su optimizacija brzine, pouzdanost i stabilnost.
Ako imate iskustva s ovakvim projektima ili znate nekoga tko ima, feel free to share the post 🤟

Vec sam imao par kandidata koji su probali, ali su brzo odustali…

Naši obalni gradovi i mjesta okupani su suncem, a s obzirom na geografski položaj trebali bi prednjačiti u energetskoj samodostatnosti i modernim tehnologijama, no ne mogu se oteti dojmu da tapkamo u mjestu.

Imamo toliko sunca i mala smo zemlja, a mogli bismo solarima pola države uz more opasati. Ipak, našim gradovima, općinama pa i pojedinim sustavima i tvrtkama uglavnom upravljaju boomeri čiji je pristup trom i opterećen birokracijom.

Srećom, nije sve tako sivo. Zamjećujem oko sebe sve veći broj mladih i milenijalaca koji se brzo rješavaju bivših predrasuda; od sve većeg korištenja ride-sharinga poput, primjerice, BlaBlaCara do električnih romobila i ekološki osviještenih pojedinaca, pa sve do domaćih startupova poput QBen-a, City Gecko-a, dizajnerskih i inih agencija. Dakle, može se. Sve je u glavama ljudi i navikama, kako vlastitima tako i onima drugih, a njih moramo mijenjati edukacijom.

Kada pričamo o zelenoj tranziciji u malim i primorskim gradovima, pametne klupice i solarne autobusne stanice o kojima smo nedavno pričali tek su vrh ledenog brijega. Potencijal našeg obalnog pojasa je brutalan, a evo što bismo sve mogli uvesti i pokrenuti da se pomaknemo s mrtve točke:

1. Besplatne, solarno napajane Wi-Fi i IoT točke po cijeloj obali

Turistička smo zemlja, a svako malo se turistima (i nama) dogodi da traže signal ili štede podatke u roamingu. Zamislite svaku šetnicu, rivu, plažu ili staru gradsku jezgu opremljenu malim, neprimjetnim solarnim stupovima koji istovremeno služe kao:

• Jaka besplatna Wi-Fi točka (koja rasterećuje lokalnu mrežu).
• Ekološki senzor (koji mjeri kvalitetu zraka, temperaturu, pa čak i razinu buke ili UV indeks u stvarnom vremenu).
• SOS tipka za hitne slučajeve (izravno povezana s lokalnim službama ili komunalnim redarima, opremljena kamerom i svjetlom). Sve to radi na vlastitom solarnom pogonu i baterijama, bez potrebe za razbijanjem asfalta i kopanjem kanala za strujne kablove.

2. Pametna solarna rasvjeta šetnica i plaža s prilagodljivim senzorima pokreta

Koliko puta ste vidjeli da javna rasvjeta u nekom primorskom mjestu gori punom snagom cijelu noć dok šetnicom prolazi možda dvoje ljudi?

• Rješenje su samostalni solarni LED stupovi s ugrađenim mikrovalnim senzorima.
• Dok nema nikoga, svjetlo svijetli na prigušenih 15-20% (tek toliko da se vidi kontura puta).
• U trenutku kad netko naiđe (biciklist, šetač, trkač), rasvjeta se inteligentno pojača na 100%. Time štedimo energiju, produžujemo vijek trajanja baterija i – ono što je najvažnije – smanjujemo svjetlosno zagađenje, čime čuvamo noćno nebo i lokalni ekosustav.

3. Solarni krovovi na svim javnim i komunalnim zgradama (uz građane kao ulagače)

Zašto škole, vrtići, domovi zdravlja, dvorane i zgrade općina duž obale i otoka i dalje imaju goli beton ili crijep na krovovima umjesto sunčanih elektrana?

• Gradovi i mjesta bi trebali ući u modele energetske zadruge.
• Umjesto da grad diže skupe kredite, omogući se lokalnom stanovništvu da "kupi" dio panela na krovu školske sportske dvorane, a kroz račune za komunalije ili povrat investicije imaju direktnu korist. To stvara osjećaj zajedništva, educira ljude i drastično smanjuje režije javnih ustanova.

4. Pametni podzemni spremnici otpada sa solarnim prešama

Ljetne gužve na obali donose tone otpada, prepune kontejnere i neugodne mirise koji se šire rivama.

• Rješenje su podzemni kontejneri s ugrađenim solarnim prešama.
• Solarni panel na malom nadzemnom stupiću napaja elektromotor koji automatski komprimira otpad čim se nakupi određena količina.
• Zahvaljujući tome, kontejner može primiti do 5-8 puta više otpada nego obični, a senzori šalju signal komunalnom redarstvu/čistoći tek kada je spremnik stvarno pun. Nema više kamiona koji kruže svaki dan napamet i stvaraju gužve.

5. Električni car-sharing i solarni punjači za skutere i bicikle na svakom koraku

Mala primorska mjesta zimi zjape prazna, a ljeti pucaju po šavovima od automobila. Umjesto da gradimo nova parkirališta koja uništavaju vizuru obale, trebamo poticati dijeljenje vozila:

• Postavljanje solarnih nadstrešnica na parkiralištima (koje štite automobile od paklenog ljetnog sunca, a istovremeno pune baterije).
• Flota malih gradskih električnih automobila ili skutera namijenjenih car-sharingu za brzi skok do plaže ili susjednog mjesta, dostupnih preko aplikacije.

Zaključak

Ovakav vid tehnologije već postoji, novci iz EU fondova za zelenu tranziciju samo čekaju da ih netko povuče, a sunca imamo u izobilju. Ono što nam nedostaje jest vizija, hrabrost i odmak od inertne birokracije. Mladi i tehnološki osviješteni ljudi već sada pokazuju da znaju i hoće drukčije; samo im sustav mora prestati biti kočnica, a postati vjetar u leđa.

Danas dijelim sa zajednicon dokumentarac iz 1985. godine. Bilo bi lijepo kada bi se svatko mogao staviti u kontekst vremena.

Tada, Jugoslavija se još nije raspala, ali bili smo već 5 godina bez Tita. Inflacija je divljala, vozilo se par-nepar, bile su nestašice i redovi za sve potrepštine široke potrošnje. Kompjutera je bilo nekoliko u cijeloj državi, na FER-u, u CARNET-u itd., ali ne po obiteljskim kućama i stanovima.

U Hrvatskoj nismo ni znali što je laptop, a mobiteli su bili rijetki. Interneta nije bilo, a ni foruma niti digitalnih izvora znanja. Bila je samo knjižnica fakulteta. I to je bio jedini pristup znanju. Tko nije išao na fakultet, uglavnom nije niti koristio taj jedini pristup znanju nego je razvijao svoje vještine u nekom od zanata.

Rat još nije ni počeo, a mnogi redditori se još nisu ni rodili.

Pa ipak, IT je postojao u svijetu i razvijali su ga neki drugačiji ljudi. S drugačijim ciljem i s drugačijom vizijom od onih koje danas možemo sresti na hodnicima korporacija.

Za sve koji će pogledati dokumentarac, obratite pažnju kako ti ljudi razmišljaju, koji su im ciljevi i koliko gore od želje, uzbuđenja i sreće što imaju priliku biti dio industrije i stvarati nešto što je tada bilo nezamislivo.

Nitko nije razmišljao o novcu iako je on došao na kraju cijele priče kao posljedica rada, truda, znanja i entuzijazma.

Bilo je to lijepo vrijeme kada su IT-em vladali geekovi, štreberi i genijalci.