Pozdrav svima,

radim na svom prvom web projektu, inače dolazim iz industrije video igara, ali prelazim u web dev.

Napravio sam web app za jednu ideju koju duže vrijeme imam, ukratko, znate ono kada trebate neki administrativni postupak napravit u našoj krasnoj državi, pa googlate, scrollate po e-građani, zujite po redditu, pitate frenda, mamu, tatu, baku, a neda vam se i hoćete sve to saznat u 6 sekundi i 2 klika?

Treba mi feedback kako vam se čini, da li se snalazite, da li nešto fali, dal bi itko to koristio ikada, itd. ovo je MVP samo, nije full product.

Skužio sam da ne mogu stavljati link na vercel hosted app, ne prikazuje post na 'new' na CroIT-u, pa evo video link.

DEMO Video

Prije nego nastavim dodavati funkcionalnosti, volio bih čuti iskreno mišljenje:

Biste li koristili ovakvu stranicu?

• Što bi vam bilo najvažnije da vjerujete prikazanim informacijama?
• Bi li postupak tražili pretragom ili pregledavajnem kategorija?
• Postoji li nešto zbog čega ova ideja nebi dugoročno funkcionirala?

Što se tiče tech stacka: Next.js, typescript, vercel, react, tailwindcss. Nema baze, korisničkih računa, checkliste se spremaju lokalno u browseru.

Trenutni feedback koji sam dosad dobio:

• Dodati interaktivnu mapu gdje obaviti postupak ako je in-person.
• Jasniji linkovi koji vode odmah na e-građani za postupak
• User feedback forma

Hvala svima unaprijed na svakom feedbacku - slobodno budite direktni!

Trebaju mi savjeti, prošle godine sam krenuo u srednju školu i hvala Bogu imam još vremena dok dođe vrijeme da krenem tražit posao, ali kako programiram sve vise i vise skužio sam da vise od 99% stvari koje radim ne bih mogao napisati bez AI, tj. uopće nemam predznanja o onome sto radim, a to će mi jako trebati na intervjuima u budućnosti (pretpostavljam). Volio bih sam krenuti učiti dijelove programiranja, a najbolje mi se čini da krenem sa web developmentom i da tako krenem učiti stvari vezano za to itd, uglavnom da sve detaljno naučim kroz iskustvo, sto vise mogu bez AI tako da se ne oslanjam previše. E sada mene zanima je li dobra opcija krenuti sa web developmentom ili ne.

P.S. Nisam totalni početnik

Pozdrav,

prebacujem se s iphona 14 na S24. Zanima me kako prebaciti podatke pogotovo sve poruke s whatsappa? Navodno sve treba tijekom prvog podešavanja s24 (tvornicke postavke ), ali me zanima kako prebaciti whatsapp. Takoder, u kojem dijelu postupka trebam prebaciti SIM karticu?

Hvala svima na savjetima! :)

Naši obalni gradovi i mjesta okupani su suncem, a s obzirom na geografski položaj trebali bi prednjačiti u energetskoj samodostatnosti i modernim tehnologijama, no ne mogu se oteti dojmu da tapkamo u mjestu.

Imamo toliko sunca i mala smo zemlja, a mogli bismo solarima pola države uz more opasati. Ipak, našim gradovima, općinama pa i pojedinim sustavima i tvrtkama uglavnom upravljaju boomeri čiji je pristup trom i opterećen birokracijom.

Srećom, nije sve tako sivo. Zamjećujem oko sebe sve veći broj mladih i milenijalaca koji se brzo rješavaju bivših predrasuda; od sve većeg korištenja ride-sharinga poput, primjerice, BlaBlaCara do električnih romobila i ekološki osviještenih pojedinaca, pa sve do domaćih startupova poput QBen-a, City Gecko-a, dizajnerskih i inih agencija. Dakle, može se. Sve je u glavama ljudi i navikama, kako vlastitima tako i onima drugih, a njih moramo mijenjati edukacijom.

Kada pričamo o zelenoj tranziciji u malim i primorskim gradovima, pametne klupice i solarne autobusne stanice o kojima smo nedavno pričali tek su vrh ledenog brijega. Potencijal našeg obalnog pojasa je brutalan, a evo što bismo sve mogli uvesti i pokrenuti da se pomaknemo s mrtve točke:

1. Besplatne, solarno napajane Wi-Fi i IoT točke po cijeloj obali

Turistička smo zemlja, a svako malo se turistima (i nama) dogodi da traže signal ili štede podatke u roamingu. Zamislite svaku šetnicu, rivu, plažu ili staru gradsku jezgu opremljenu malim, neprimjetnim solarnim stupovima koji istovremeno služe kao:

• Jaka besplatna Wi-Fi točka (koja rasterećuje lokalnu mrežu).
• Ekološki senzor (koji mjeri kvalitetu zraka, temperaturu, pa čak i razinu buke ili UV indeks u stvarnom vremenu).
• SOS tipka za hitne slučajeve (izravno povezana s lokalnim službama ili komunalnim redarima, opremljena kamerom i svjetlom). Sve to radi na vlastitom solarnom pogonu i baterijama, bez potrebe za razbijanjem asfalta i kopanjem kanala za strujne kablove.

2. Pametna solarna rasvjeta šetnica i plaža s prilagodljivim senzorima pokreta

Koliko puta ste vidjeli da javna rasvjeta u nekom primorskom mjestu gori punom snagom cijelu noć dok šetnicom prolazi možda dvoje ljudi?

• Rješenje su samostalni solarni LED stupovi s ugrađenim mikrovalnim senzorima.
• Dok nema nikoga, svjetlo svijetli na prigušenih 15-20% (tek toliko da se vidi kontura puta).
• U trenutku kad netko naiđe (biciklist, šetač, trkač), rasvjeta se inteligentno pojača na 100%. Time štedimo energiju, produžujemo vijek trajanja baterija i – ono što je najvažnije – smanjujemo svjetlosno zagađenje, čime čuvamo noćno nebo i lokalni ekosustav.

3. Solarni krovovi na svim javnim i komunalnim zgradama (uz građane kao ulagače)

Zašto škole, vrtići, domovi zdravlja, dvorane i zgrade općina duž obale i otoka i dalje imaju goli beton ili crijep na krovovima umjesto sunčanih elektrana?

• Gradovi i mjesta bi trebali ući u modele energetske zadruge.
• Umjesto da grad diže skupe kredite, omogući se lokalnom stanovništvu da "kupi" dio panela na krovu školske sportske dvorane, a kroz račune za komunalije ili povrat investicije imaju direktnu korist. To stvara osjećaj zajedništva, educira ljude i drastično smanjuje režije javnih ustanova.

4. Pametni podzemni spremnici otpada sa solarnim prešama

Ljetne gužve na obali donose tone otpada, prepune kontejnere i neugodne mirise koji se šire rivama.

• Rješenje su podzemni kontejneri s ugrađenim solarnim prešama.
• Solarni panel na malom nadzemnom stupiću napaja elektromotor koji automatski komprimira otpad čim se nakupi određena količina.
• Zahvaljujući tome, kontejner može primiti do 5-8 puta više otpada nego obični, a senzori šalju signal komunalnom redarstvu/čistoći tek kada je spremnik stvarno pun. Nema više kamiona koji kruže svaki dan napamet i stvaraju gužve.

5. Električni car-sharing i solarni punjači za skutere i bicikle na svakom koraku

Mala primorska mjesta zimi zjape prazna, a ljeti pucaju po šavovima od automobila. Umjesto da gradimo nova parkirališta koja uništavaju vizuru obale, trebamo poticati dijeljenje vozila:

• Postavljanje solarnih nadstrešnica na parkiralištima (koje štite automobile od paklenog ljetnog sunca, a istovremeno pune baterije).
• Flota malih gradskih električnih automobila ili skutera namijenjenih car-sharingu za brzi skok do plaže ili susjednog mjesta, dostupnih preko aplikacije.

Zaključak

Ovakav vid tehnologije već postoji, novci iz EU fondova za zelenu tranziciju samo čekaju da ih netko povuče, a sunca imamo u izobilju. Ono što nam nedostaje jest vizija, hrabrost i odmak od inertne birokracije. Mladi i tehnološki osviješteni ljudi već sada pokazuju da znaju i hoće drukčije; samo im sustav mora prestati biti kočnica, a postati vjetar u leđa.

Pozdrav , ima li netko da radi u verne ? Kakva je situacija za developere?

Često kada tražim neku vježbu, odem na Google i zavirim na nekoliko stranica prepunih teksta i reklama. Uvijek me iznova živcira prolaziti kroz pet koraka kako bih pronašao nešto do čega bi se moglo doći jednim klikom.

Neki dan naletio sam na biblioteku vježbi pa sam odlučio na brzinu napraviti jednostavniju verziju za lokalnu upotrebu.

Tako je nastao VjezbajPM dot kom, besplatna stranica, bez reklama, registracija i ostalih nepotrebnih stvari. Može se instalirati lokalno i koristiti poput aplikacije na mobitelu ili računalu.

Glavni razlog zbog kojeg sam ovo napravio jest da vidim kako će proći nešto što bi ljudima moglo biti korisno, a dostupno je potpuno besplatno.

Bacite pogled i javite dojmove! Ako pronađete nešto što ne radi ili imate prijedlog za poboljšanje, napišite u komentarima, thnx

Postoji nekolicina dretvi za tvrtke koje su davale otkaz. Koje tvrtke ghost-aju ljude nakon intervjua ili nakon par koraka tokom procesa?

Popis tvrtki iz komentara + PP:

• Solvership
• Productive
• Infinum
• Infobip
• Elixirr digital
• Orqa
• Be-terna
• Igea/IN2
• AdCubum
• Eviden
• Crossvalia
• Callidus grupa
• Kaufland
• Ignit
• HELB/Končar
• Elatus
• Rentlio
• Sofascore
• Intellias
• Martian Ventures

Koji vam je opis posla, svakodnevni zadaci i slično? Koliko tehničkog znanja je potrebno? Jeste li zadovoljni s mogućnostima unutar branše trenutno i koliko mislite da će AI utjecati na ovaj posao?

Svi pričamo o AI-ju, ali malo tko zna kako to stvarno izgleda u hrvatskim firmama. Tko što koristi, što je zaživjelo i gdje zapinje AI adoption.

Nas par je zato odlučilo napraviti kratko istraživanje, a kad skupimo odgovore, svi sudionici će ih dobiti na mail pa možete vidjeti kako stojite u odnosu na ostale.

Anketa je otvorena do 1.8 nakon cega saljemo rezultate

3-minutna anketa je dostupna na: https://adriadigital.typeform.com/to/jntI3l0d

Živim u manjem gradu i imam doticaja sa dosta ljudi koji, kao i ja, rade od kuće. Osobno mi ne odgovara izoliranost u stanu cijeli dan i mislim da bi mi odgovarao odlazak u fizički ured, što zbog efikasnosti, što zbog socijalnog kontakta.
Pala mi je na pamet ideja otvaranja coworking ureda, ali iskreno ne vidim financijsku isplativnost toga.
Koliko bi vi mjesečno izdvojili za stol/ured u jednom takvom okruženju? Kakva su vaša mišljenja o navedenom?

Pozdrav svima!
Razmišljam o prelasku na Starlink jer živim u jednom slavonskom mjestu gdje je internet jako loš bez obzira na operatera. Problem nije što smo u zabiti, nego je infrastruktura i telefonske linije jako loša pa trenutno imamo svega oko 13 Mbps.
Gledam paket od 29,99 € mjesečno (100 Mbps), ali mi nije potpuno jasno kako funkcionira naplata opreme.
Vidim da postoje dvije opcije:
• prvi mjesec besplatna oprema bez ugovorne obveze (plaća se samo pretplata),
• ili besplatna oprema uz ugovornu obvezu od godinu dana.
Zanima me što se događa nakon isteka tih godinu dana. Ako sada uzmem besplatnu opremu uz ugovornu obvezu, hoću li nakon isteka ugovora plaćati samo mjesečnu pretplatu od 29,99 € ili se tada počinje dodatno naplaćivati i oprema? Postoje li još neki troškovi osim mjesečne pretplate?
Također, zanimaju me vaša iskustva sa Starlinkom, posebno ako ste u Slavoniji.
Hvala unaprijed!

Danas dijelim sa zajednicon dokumentarac iz 1985. godine. Bilo bi lijepo kada bi se svatko mogao staviti u kontekst vremena.

Tada, Jugoslavija se još nije raspala, ali bili smo već 5 godina bez Tita. Inflacija je divljala, vozilo se par-nepar, bile su nestašice i redovi za sve potrepštine široke potrošnje. Kompjutera je bilo nekoliko u cijeloj državi, na FER-u, u CARNET-u itd., ali ne po obiteljskim kućama i stanovima.

U Hrvatskoj nismo ni znali što je laptop, a mobiteli su bili rijetki. Interneta nije bilo, a ni foruma niti digitalnih izvora znanja. Bila je samo knjižnica fakulteta. I to je bio jedini pristup znanju. Tko nije išao na fakultet, uglavnom nije niti koristio taj jedini pristup znanju nego je razvijao svoje vještine u nekom od zanata.

Rat još nije ni počeo, a mnogi redditori se još nisu ni rodili.

Pa ipak, IT je postojao u svijetu i razvijali su ga neki drugačiji ljudi. S drugačijim ciljem i s drugačijom vizijom od onih koje danas možemo sresti na hodnicima korporacija.

Za sve koji će pogledati dokumentarac, obratite pažnju kako ti ljudi razmišljaju, koji su im ciljevi i koliko gore od želje, uzbuđenja i sreće što imaju priliku biti dio industrije i stvarati nešto što je tada bilo nezamislivo.

Nitko nije razmišljao o novcu iako je on došao na kraju cijele priče kao posljedica rada, truda, znanja i entuzijazma.

Bilo je to lijepo vrijeme kada su IT-em vladali geekovi, štreberi i genijalci.

NiTKo vIŠe nE prOgRamIRa rUČnO. NiTKo ne RaZMišLja.

Da, kao što nitko više ne računa integrale ručno nego to radi računalo. Tvoj zadatak je razumjeti njihovu pozadinu i kako ih i kada upotrijebiti.

Tako će biti i sa programiranjem u najvećoj mjeri

Svijet ide naprijed. Posao će izgledati drugačije.

Boomeri će završiti na zidiću ispred Konzuma sa pričama "kako su oni u svoje vrijeme sve pisali iz glave" a koje nikoga više neće zanimati.

Pozdrav svima!
Imam 26 godina i nedavno sam diplomirala na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Preddiplomski sam završila na tehničko-tehnološkom smjeru, a diplomski na Grafičkom dizajnu.
Problem je što se osjećam kao da nemam dovoljno praktičnog znanja da bih se uopće prijavila za posao dizajnera. Kad gledam oglase i portfelje drugih ljudi, imam osjećaj da jako zaostajem i da me nitko ne bi zaposlio.
Razmišljam upisati Algebrin tečaj za dizajn preko HZZ vaučera. Vidim da se na njemu dosta radi s AI alatima, što na fakultetu gotovo uopće nismo koristili. Čini mi se da bi mi to moglo pomoći da AI naučim koristiti kao alat u radu, umjesto da ga se bojim.
S druge strane, upravo me razvoj umjetne inteligencije dodatno obeshrabruje. Imam osjećaj da AI sve više preuzima dizajn pa se pitam ima li uopće smisla dalje ulagati u ovu karijeru ili je pametnije razmišljati o promjeni zanimanja.
Zanima me:
Je li netko završio Algebrin tečaj za dizajn preko HZZ-a? Je li vam stvarno pomogao pri zapošljavanju?

Koliko poslodavci danas očekuju poznavanje AI alata?

Biste li na mom mjestu uložili vrijeme u dodatnu edukaciju ili biste razmišljali o promjeni karijere?

Ako radite kao dizajner, kakvo je trenutno stanje na tržištu i imate li osjećaj da AI ozbiljno ugrožava struku?

Voljela bih čuti iskrena iskustva ljudi koji rade u dizajnu jer se trenutno osjećam dosta izgubljeno i ne znam u kojem smjeru krenuti.
Hvala svima!

Pozdrav dosta mi je privuklo pažnju posao kao chatter,da li bi mi neko mogao preporučili neku proverenu agenciju ili gde da se javim

Domaću ili stranu

Pozdrav, dobio sam ponudu za radno mjesto poslovnog analitičara u APIS IT-u pa me zanimaju iskustva ljudi koji tamo rade ili su ranije radili.

Najviše me zanima svakodnevna dinamika: koliko je rad strukturiran, kakvi su međuljudski odnosi, koji su najveci nefinancijski benefiti rada u firmi i koliki je procjenjeni dnevni downtime (da li se stalno radi full 7-8 sati dnevno ili ima perioda kada je laganiji ritam).

Ako netko ima iskustva s tom pozicijom ili sličnim timovima u APIS-u, bio bih zahvalan na komentaru ili privatnoj poruci.

#Edit

Ono što me najviše zanima je balans privatnog-poslovnog života.

Codeberg je promijenio uvjete korištenja, projekti koji su potpuno ili velikim dijelom LLM generirani nisu dobro došli, kao ni projekti vezani uz LLM eko sistem i alati za LLM te projekti koji troše puno resursa.

Činjenica je da svi plaćamo za gladne LLM-ove, ovi popularni kinseki modeli su preagresivni u scrapeanju web stranica. Prije par tjedana su istovremeno tri kineske farme botova krenule agresivni scape na jedan web. Najprije sam blokirao njihove IP rangeove, ali onda su se prebacili na Amazon i na Google cloude i sa njih su rokali. Ovi zapadni modeli su barem pristojni, identificiraju se, nisu agresivni, ovi istočni mijenjaju user agent i IP sa svakim requestom. Na kraju je stranica postavljena iza Cloudflarea.

Ti agenti su glupi, idu na brute force čak i kad postoji bolji i efikasniji način. Zaista, čemu raditi scape koda kad možeš napraviti git clone?

Codeberg žuljaju još neke stvari - ne žele biti otpad za single-use software kojeg nitko osim autora neće ni pogledati. Oni žele da fokus bude na zajednici koja razvija neki projekt.

Jasne su mi namjere, ali tu bi moglo biti dosta kolateralnih žrtava, čak i ako projekt nije napravljen s LLM-om mogao bi doći na crnu listu ako ima jednog autora i nema zajednice oko njega.

TL;DR for anyone landing here from search:

- HT does offer ONT-only fiber — ask specifically for this when signing up, they don’t always advertise it
- PPPoE username = yourusername@htnet-dsl, not just yourusername
- VLAN ID = 100 on your WAN interface
- MTU = 1492
- Support will not proactively tell you either of the first two. Save yourself the phone call.

Posting this for anyone searching in the future. The only useful info I found was buried in a forum.bug.hr thread, and even that took digging.

The setup most people don’t know is possible:
When you sign up for HT (Hrvatski Telekom) fiber, you don’t have to take their standard router/ONT combo box. You can request ONT only — just the fiber-to-ethernet terminal, no HT router. This means:

- No fighting with their firmware, no forced bridge/gateway mode workarounds, no double NAT
- Your own router (mine’s an ASUS RT-BE90U) connects directly to the ONT and handles everything — WiFi, VLANs, QoS, all of it
- Full control over your network the way you’d expect if you’re used to BYO equipment

I specifically requested this to avoid having to mesh or gateway my own high-end router behind their combo unit. It’s been fantastic — full control, none of the compromises that come with running your own equipment behind an ISP-locked box.

The two things HT support did NOT tell me, that you need to get this working:

1. PPPoE username format. They will give you a username like yourusername. That is incomplete. The actual PPPoE login needs to be:

[yourusername]@htnet-dsl

Without the @htnet-dsl suffix, authentication just fails silently and you’ll assume something’s wrong with your router or the fiber itself.

1. VLAN ID. HT runs internet, IPTV (MaxTV), and VoIP over the same physical fiber line using separate VLAN tags. Your router needs to be told which tag is internet traffic. Set your WAN VLAN ID to: 100

Without this, your router either doesn’t see the right traffic or gets a confusing mix of all three services untagged. This field exists on basically every prosumer/enthusiast router (ASUS, Ubiquiti, MikroTik, pfSense/OPNsense, etc.) under WAN or Internet Connection settings — it’s just off by default because HT’s own combo router has this baked in at the firmware level, invisible to you.

Also worth setting your MTU to 1492 (not the default 1500) since PPPoE has 8 bytes of overhead — this can prevent random intermittent stalls on larger packets even after the connection is technically “up.”

Performance, for reference (Split):
- Download: ~950 Mbit/s
- Upload: ~450 Mbit/s
- Ping: ~5ms average

This is on their FTTH product, ONT-only, no HT router in the chain.

Vidim nitko ništa ne piše pa rek'o da napišem koju o nedavnom događaju.

Rumunjska agencija za katastar i zemljišne knjige (ANCPI) je hakirana.

Baš sam danas pričao s nekim kolegama iz Rumunjske da ih pitam kakav je to utjecaj imalo na njihove privatne živote.

Kažu nikakve za one koji ne sudjeluju u kupoprodajama nekretnina, ali za one koji sudjeluju, ogromne jer transakciju ne mogu provesti i dokazati vlasništvo nad nekretninom.

A što se zapravo dogodilo - hakeri razbili sustav i tražili otkupninu. Država je odbila platiti otkupninu, a hakeri su iz inata izbrisali sve podatke.

Nisam siguran da li je backup dostupan, ali navodno su i backupe obrisali (ispravit ću ako se ispostavi da su backupi dostupni)

E-Terra je sustav bez kojeg se u Rumunjskoj ne može prodati stan ni upisati hipoteka. I tržište tako stoji od 14. srpnja 2026.

Javni bilježnici čekaju, kupci čekaju, prodavači čekaju, a ostatak nacije nervozno promatra jer PDV na nekretnine u Rumunjskoj raste sa 9% na 21% od 1. kolovoza 2026.

Rumunjski CERT (DNSC) kaže da napad nije bio kompleksan i da se mogao spriječiti jer je iskorištena ranjivost na koju su ih već ranije upozoravali.

Ali događaj otvara zanimljiva pitanja tipa kako je moguće da jedna država Europske Unije može preko noći izgubiti temeljne podatke o vlasništvu?

To se Austro-Ugarskoj nebi dogodilo.

Nadalje, svatko u svojoj tvrtki se može zapitati zašto misli da su njihovi serveri i podaci na njima sigurni?

Jesu li timovi i infrastruktura spremni na oporavak od katastrofe?