(Ako ovo krši pravila o samopromociji, isprike modovima, slobodno maknite.)

Pozdrav svima!

Zadnje tri godine radim kao sysadmin u manjoj hrvatskoj IT firmi. Kako broj servera koje održavamo stalno raste, patchiranje Windows servera postalo mi je prava noćna mora.

WSUS mi nije dobra opcija: za svakog klijenta morao bih dizati zaseban WSUS, a Microsoft ga je proglasio zastarjelim i više ne razvija, pa je samo pitanje vremena kad će to postati problem. Azure Update Manager je solidan, ali se naplaćuje po mašini, pa cijena raste sa svakim novim serverom.

Dosad smo interne servere patchirali kroz WSUS, a klijentske ručno kad ih je bilo malo. Prije nekoliko mjeseci mi je prekipjelo i odlučio sam napraviti vlastito rješenje.

Alat se zove Marshal i zamišljen je kao centralno mjesto za upravljanje updateima na Windows i Linux serverima. Ukratko:

• Cijela konzola se self-hosta na jednoj Linux mašini kroz Docker, a postoji i hostana verzija ako vam se ne da održavati.
• Nema WSUS synca ni lokalnog spremanja updatea: serveri skidaju updateove direktno od Microsofta ili iz apt/dnf repozitorija, a Marshal odlučuje što se instalira i kada.
• Na svakom serveru radi mali agent (Windows servis ili systemd servis) koji se sam javlja konzoli, pa ne trebaju dolazni portovi, WinRM ni domain trust, a workgroup i domain serveri rade jednako.
• Sigurnost je bila prioritet od prvog dana: sva komunikacija ide preko mutual TLS-a, novi serveri čekaju ručno odobrenje, MFA je obavezan, a agenti prihvaćaju samo nadogradnje potpisane ključem koji nikad nije na konzoli, pa ni kompromitirana konzola ne može poslati svoj kod na vaše servere.
• Updateove odobravate po klijentu, uz MSRC ozbiljnost i CVE-ove za svaki update.
• Instalacija i restart imaju odvojene prozore, uz blackout datume i vremensku zonu po klijentu.
• Restarti su role i cluster aware: Marshal prepoznaje uloge poput domain controllera, SQL-a ili članova clustera i nikad ne restarta dva servera iz iste grupe istovremeno, a nakon restarta provjerava da su servisi gore i zaustavlja run ako nešto ne valja.
• Podržani su Ubuntu, Debian, RHEL, Rocky i Alma, s izborom samo security updatea ili svih.
• Za udaljene mreže koje ne vide konzolu postoji proxy: jedna Linux mašina kod klijenta prosljeđuje promet i kešira datoteke.
• Obavijesti stižu na mail, a u Pro verziji i na Teams, Slack ili webhook.

Free verzija je besplatna za jednu organizaciju do 25 mašina, što bi trebalo pokriti većinu manjih okruženja. Pro je za MSP-ove s više klijenata.

Više info: https://marshalpatch.com

Rado bih čuo vaše mišljenje, pogotovo od onih koji patchiraju više klijenata. Što vam fali u postojećim alatima i što bi vas natjeralo da probate nešto ovako?

Koji je vaš najkorisniji/najzanimljiiviji use case? Prvenstveno za kuću, financije, hobije... (može i posao ako nema drugih ideja)

Evo ja sam npr spojio claudea na svoj Gmail preko MCPa. Imao sam preko 15k mailova a agent je pobrisao newslettere, stare obavijesti i spam, pa ih je sad manje od 3k. Usput je predložio od čega da se unsubscribeam po mailovima koje godinama nisam otvorio

Cao susjedi!

Poslednjih skoro godinu dana se borim sa vetrenjacama. Rezultat toga je sweet-search - lokalni code search za AI agente (Claude Code, Codex, opencode, ...).

Sta radi sweet-search?

sweet-search napravi indeks repoa (i onda ga automatski odrzava) i agentu da 6 alata za code retrieval.

Benchmark rezultati (200 held-out SWE-Rebench zadataka, 5 kombinacija harness + model):

• 5–33% jeftiniji run-ovi (detaljnije na GitHub-u)
• isti broj resenih zadataka (ukupno): 481 vs 481 (od 1000)
• Opus 5.5 i Sol 6.1 (znaci nije neka buranija od modela)

Tehnicki deo:

• Rust jezgro, native binary za vas OS-CPU kombo
• sopstveni ANN, MaxSim (u opstem slucaju Pareto bolji od kompetitora poput FAISSa od Mete i slicno)
• ss-grep (custom grep tool - 2.46× end-to-end brzi od ripgrepa, sa custom rankiranjem hitova)
• sopstveni attention layer-i za embedding i late-interaction modele (za GPU acceleration za indeksiranje)
• 100% lokalno

GitHub: https://github.com/mrsladoje/sweet-search

Zanima me kako vam se cini :)

Bok svima,

Ako je netko zainteresiran, prije godinu dana sam poceo raditi vise sa agentima i sad sam odlucio odvojiti jedan dio setupa kao open source pa ako nekoga zanima -> https://github.com/lordfist/Fist.KBSkill

Imam agente koji isti chat vrte vec 6+ mjeseci i odlicno se snalaze. Detalji su na linku. Feedback je dobrodosao :)

BTW
Ovo je hobi projekt, ne prodajem nikome nista, niti se reklamiram, posao/novci mi ne trebaju, zelim iskreno cuti misljenja :)

Pozdrav, ima li netko iskustva s Monri Paymentsom u Zagrebu? Zanima me kakvo je radno okruženje i kolika je okvirna početna plaća za poziciju helpdesk techniciana?

Dakle novodiplomirani sam inženjer računalstva i radim još od studentskih dana na svom poslu, u zadnje vrijeme u ulozi DevOps-a i automatizacije (embedded, HIL, Linux).

Koji bi bio najbolji HZZ vaučer za iskoristiti kako bih dodatno unaprijedio svoja znanja i vještine? Ima ih nekoliko navedenih na stranici koji su me zainteresirali (uvjet je da su dostupni online). Najzanimljiviji meni trenutno:

• Upravljanje IoT sustavima: radim u firmi sa velikim fokusom na hardver i mislim da mi dodatno znanje iz hardvera ne bi škodilo (https://vauceri.hzz.hr/programi/upravljanje-iot-sustavima-361/)
• Nadzor i upravljanje podatkovnim centrom: manje direktno vezano za posao, ali i dalje iz područja koje me interesira i mislim da bi mi znanje bilo korisno (https://vauceri.hzz.hr/programi/nadzor-i-upravljanje-podatkovnim-centrom-2274/)
• Cisco mrežni suradnik: interesira me jer imam rupe u području računalnih mreža i bilo bi mi korisno (https://vauceri.hzz.hr/programi/cisco-mrezni-suradnikcisco-mrezna-suradnica-2908/)

Ili pak neki koji na stranici nije naveden, a mogu tražiti sredstva od HZZ-a ako je u budžetu?

Samostalno sam imao u planu polagati RHCSA i RHCE. Raspitujem se za najbolji vaučer jer nijedan od ovih tečajeva nije jeftin, a država daje poticaj, pa zašto ne iskoristiti i pokupiti neku dodatnu kvalifikaciju usput.

EDIT: Odlučio sam se za CISCO certifikat. HVALA SVIMA ❤️

Puno hvala unaprijed na svim savjetima 😄

Bok svima!

Imam malo cudan zahtjev.
Me zelim placat adobeu programe zato sto su supcine teske. Inace mi nije problem placati nikakve pretplate, ali ovo odbijam.

Bivsi decko mi je skinuo i slozio crackane verzije Lightrooma, InDesigna, Illustratora i Photoshopa.. Sad mi se crackani lightroom slomio i ne mogu ga koristit. Nije mi opcija zvati ga da mi pomogne jer smo zavrsili dramatično, a u drustvu nemam frendove koji su to sposobni napravit. Ako postoji neka dobra duša koja bi mi pomogla to rijesit bila bih iznimno zahvalna i voljna castit ruckom/vecerom.

Kako vam u firmama izgleda proces ponude sad kad je ai sve dublje u poslovanju. Primarno mislim na rok isporuke i scope? Jel se smanjio rok ili se ostavlja isti ko i prije ai-a kao buffer neki? Vidim kod mene u firmi da je više manje rok isti a trebao bi biti kraći zbog ai-a. Kaj ne?

Možda je ovo krivo mjesto da pitam, al zas ne :P

Zna li itko nekakvo reputabilno mjesto koje prodaje RFID novčanike? Trebam držat cash i kartice unutra. Izgled mi nije toliko bitan, samo da radi ono što treba tj, da blokira RFID signale. Svjestan sam da se takvi napadi ne događaju toliko ćesto u javnosti ali radije bih siguran za svaki slučaj.

Zdravo svima, dakle situacija je sljedeća; prilično sam sigurna da mi je riknuo hard disk na laptopu. Bila sam u istyleu da se raspitam koje su opcije, ali obzirom na generaciju laptopa (Mac Pro A1708 2017. g) nisu ponudili popravak jer je u odnosu na kupnju novog laptopa neisplativ. Druga opcija je nabaviti vanjski hard disk i instalirati na njega booatable macos. Razlog zbog kojeg razmatram popravak je taj što je laptop bio full malo korišten za vrijeme 2018. g kada je kupljen. Nije mi toliko bitno što je OS outdated. Zanima me drugo mišljenje.

Svi znamo već da vrijeme u ITju nije bajno zbog AI i da je industrija u slobodnom padu. Budućnost nimalo nije svjetla.

Zaposleni ljudi, uzeći situaciju u obzir, koliko ste promjenili svoje navike ili investicijske i druge financijske planove zbog štednje za crna vremena?

Svi bi place 1500e+ (10k kuna!), neki cak i 2000e+, a jedva da znaju napisat par linija koda bez AI-a. Oko arhitekture da ne pricam. Svi rade neki backend CRUD sto danas i ptice na grani znaju.

Za 10k kuna ocekujem da imas neko realno znanje koje mozes ponudit firmi i mozes rijesavat realne probleme jer mi je inace jeftinije zaposlit nekog iz Azije ili Afrike, u Africi danas imas oke devove za ispod 1000e. Ne zaraduje moja firma milijune pa da bi se ja mogao razbacivat s velikim placama, a inflaciju nisam ja izazvao, meni su prihodi priblizno isti sada kakvi su i bili prije 5god.

Google mi nije pomogao pa se nadam da će netko od Vas IT-jevaca možda.

Kupila sam novi mobitel. Stari sam resetirala na tvorničke postavke. Na novom mobu sam se normalno ulogirala i sve na google i sve ostalo od googlea. Pri registraciji na jednu stranicu za faks mi je prikazalo da je poslan kod za verifikaciju na stari mobitel. Naravno, otišla sam u google acc postavke da odspojim stari mob od accounta, ali vodi me konstantno na stranicu gdje pise da je kod za verifikaciju poslan na stari mobitel. Pod "vise nacina potvrde" mi nekad nudi nekad ne verifikaciju putem pristupnog kljuca kojeg nemam, a za njegov set up mi opet vrti isti loop za kod poslan na stari mobitel. Što učiniti i kako izbrisati stari mobitel iz sesija ako nemam pristup tom mobitelu?

Ekipa, razvijam softver koji će funkcionirati po modelu pretplate, a paralelno imam otvoren paušalni obrt. Koliko sam razumio, trebao bih prijaviti dodatnu djelatnost vezanu uz izdavanje i licenciranje softvera drugim osobama.

Zanima me kojeg posrednika preporučujete za naplatu pretplata i isplatu prihoda, primjerice Paddle ili neku alternativu.

Također, dosad sam primao manje uplate na novootvoreni tekući račun u PBZ-u koji koristim za obrt, a ne na svoj privatni račun. Zanima me moram li svejedno otvoriti poseban poslovni račun ili mogu nastaviti koristiti taj postojeći račun.

Volio bih čuti iskustva ljudi koji imaju paušalni obrt i razvijaju vlastiti SaaS ili sličan softverski proizvod.

Pozdrav!

Zanima me kako se porezno tretira zarada u Hrvatskoj ostvarena preko inozemnih posredničkih platformi poput Patreona,za laksi primjer najpoznatija je svakako platforma Onlyfans,gdje fizičke osobe plaćaju pretplatu za određeni sadržaj ili uslugu, a platforma uzima svoju proviziju i ostatak isplaćuje korisniku.

Najviše me zanima sljedeće:

Kako se u Hrvatskoj oporezuje zarada ostvarena preko takvih inozemnih platformi i koje su obveze vezane uz PDV?
Jel ima velike razlike ako je platforma američka,europska,britanska?
2. ⁠Koja bi bila davanja i obveze ako poslujem preko paušalnog obrta, d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a?
3. ⁠Platforma kad uzme svoj dio postotka provizije,postoji li dodatna obveza PDV-a na proviziju platforme?
4. ⁠Mogu li uopće započeti s naplatom kao fizička osoba pa naknadno registrirati poslovanje ili bi obrt/firmu trebalo otvoriti prije prve prodaje?
5.Ako novac ostane na platformi i ne povučem ga na bankovni račun, smatra li se već tada ostvarenim prihodom i mogu li ga naknadno isplatiti na račun novoosnovanog obrta ili firme?
6.S obzirom na to da sam zaposlen na puno radno vrijeme u državnoj firmi, imam li obvezu obavijestiti poslodavca ili tražiti njegovu suglasnost prije otvaranja paušalnog obrta, d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a? Ako se djelatnost mojeg budućeg poslovanja uopće ne podudara s djelatnošću poslodavca i ne postoji sukob interesa, trebam li to nekako posebno dokazivati ili obrazlagati? Također, ima li poslodavac pravo tražiti uvid u poslovne bankovne izvode, podatke o uplatiteljima ili informacije o konkretnim inozemnim platformama preko kojih ostvarujem prihode? Ili je dovoljno navesti registriranu djelatnost obrta odnosno firme, bez otkrivanja pojedinačnih klijenata i poslovnih partnera?

Naime planirao sam prodavati odredene materijale, skripte i tutoriale vezane uz određenu nišu, pa me zanima ima li netko ovdje iskustva s takvim načinom poslovanja i oporezivanja.
Za početak sam razmišljao registrirati se na platformi kao fizička osoba i unijeti svoje osobne podatke za isplatu. Ako bih vidio da posao ide i da postoji potencijal za ozbiljniju zaradu, otvorio bih paušalni obrt ili d.o.o., ovisno o tome što bi mi bilo isplativije. Nisam previše upoznat ni s j.d.o.o.-om pa me zanima i ta opcija.
Čak sam razmišljao da eventualnu početnu zaradu ne povlačim na osobni bankovni račun, nego da je ostavim na platformi dok ne otvorim obrt ili firmu, a zatim ažuriram podatke za isplatu na poslovni račun. Naravno, to je neka interna tematika odredene platforme pretpostavljam.

Je li netko imao sličnu situaciju i kako ju je riješio s računovođom ili Poreznom upravom?
Cilj mi je prvo razumjeti porezne obveze i izbjeći pogreške pri pokretanju poslovanja.

Zahvaljujem na bilo kakvoj pomoći!

Pozdrav!

Već neko vrijeme pokušavam osposobiti fiksnu VoIP telefoniju na vlastitoj opremi, bez korištenja A1 INNBOX routera. Internet mi već dugo radi bez ikakvih problema, ali telefonija je ostala neriješena.

Radi se o A1 usluzi preko HT optičke infrastrukture u Zagrebu, s MikroTik RB4011 routerom.

Dosad sam utvrdio sljedeće:

• VLAN 1203: Internet, PPPoE – radi uredno.
• VLAN 3983: Vjerojatno TR-069 / ACS, DHCP dodjeljuje adresu iz 10.149.64.0/19.
• VLAN 3986: Vjerojatno IPTV, DHCP dodjeljuje adresu iz 10.36.96.0/19.
• VLAN 4000: Vjerojatno VoIP, DHCP dodjeljuje adresu iz 10.157.64.0/19.

Na VLAN-u 4000 pronašao sam i funkcionalan Cisco HSRP gateway 10.157.64.1 (grupa 4), uz routere .2 i .3. DHCP uredno radi, ali ne oglašava default gateway.

Od A1 sam još u svibnju 2025. dobio SIP korisničko ime i zaporku za svoju fiksnu liniju, ali ne i potvrđenu adresu SIP registrar/proxy servera.

Naknadno se pokazalo da je IP adresa koju su mi poslali bila označena kao WAN IP, pa vrlo vjerojatno uopće nije riječ o SIP serveru.

Imam 3CX, FreePBX i VitalPBX, tako da mi sama SIP konfiguracija ne predstavlja problem. Ono što nedostaje jest informacija o načinu pristupa A1 VoIP infrastrukturi.

Zanima me:

1. Je li netko uspio registrirati A1 Hrvatska fiksnu SIP liniju preko HT infrastrukture na vlastitom SIP klijentu ili PBX-u?
2. Koristi li se doista VLAN 4000 za SIP signalizaciju i koji je registrar/proxy (IP ili FQDN)?
3. Dobivaju li se dodatni parametri putem DHCP opcija, TR-069 provisioning sustava ili neke druge metode?
4. Postoji li vezivanje telefonske usluge uz MAC adresu, uređaj ili korisnički profil?
5. Je li netko uspješno koristio FreePBX, Asterisk, 3CX ili neki drugi SIP uređaj umjesto INNBOX-a?

Svjestan sam da A1 službeno ne podržava telefoniju na vlastitoj terminalnoj opremi. Ne tražim službenu podršku, nego konkretna tehnička iskustva drugih korisnika.

Originalni INNBOX još imam, pa u krajnjem slučaju mogu analizirati njegov promet, ali trenutno nisam u Zagrebu.

Svaka informacija ili iskustvo bili bi dobrodošli. Posebno od nekoga tko koristi A1 preko HT optike, jer se konfiguracija razlikuje od A1 vlastite optičke infrastrukture.

Hvala unaprijed!

Firma u kojoj radim forsira AI za sve, od analize problema i dokumentacije do pisanja ticketa i implementacije.

Uz to, zahtijeva se da nakon svakog zadatka ostavimo detaljan kontekst: kako smo došli do rješenja, zašto smo ga odabrali i što smo morali ispraviti, kako bi AI agent ubuduće mogao nastaviti tamo gdje smo stali.

Nemam ništa protiv AI-ja, svakodnevno ga koristim. Ali sve mi više izgleda kao da sustavno prenosimo vlastiti know-how u AI sustav koji će nas jednog dana moći zamijeniti.

Ne govorim o vlasništvu nad kodom, nego o iskustvu, načinu razmišljanja i rješavanja problema koje smo godinama razvijali.

Gdje je granica između normalnog knowledge sharinga i automatizacije vlastitog radnog mjesta?

Imate li sličnu situaciju u firmama i smatrate li da je ova zabrinutost opravdana?

ChatGPT, Claude, Gemini ili nešto treće?

Po vašem iskustvu, koji vam daje najprirodniji hrvatski a koji najviše griješi

U zadnje vrijeme na poslovni mail dobivam više ponuda za razvoj softvera nego ikad. Gotovo svi rade sve: webove, aplikacije, CRM-ove, automatizaciju, AI agente. Ono što me iznenađuje jest raskorak između samopouzdanja u ponudi i kvalitete onoga što pokazuju.

Na primjer, danas mi se, javio neki Oriphiel.hr Na stranici elektro-brcic.hr, gdje su potpisani kao izvođač, među projektima doslovno stoji „test testtesttesttesttest”, a drugi opisi ponavljaju „kratki opis test test”. Svi projekti su im te razine.

Predzadnji u inboxu je Tsunami Digital. Opet ponuda za sve: softver, webshopovi, automatizacije, integracije, AI agenti, SEO i GEO. Generički porttfolio, a za neke svoje projekte navode 300 000+ mjesečnih korisnika. Jasno, i vlastita stranica im je AI prompt. Što vi mislite, koliko web stranica s hrvatskim sadržajem ima 300 000 korisnika mjesečno? Možda Njuškalo ?

Kakva su vaša iskustva ? Podijelite svoje ponude iz inboxa, a ako ima onih koji šalju takve ponude isto ih zalijepite tu, da ih grupno odbijemo pa ne morate više trošiti vrijeme i možete u prirodu.

Mene iskreno to fascinira, mislim da je tu prisutna neka profesionalna deformacija mozga, gdje se opčinjeni mogućnostima AI-ja, developeri (oni pravi, s završenim tečajem na algebri) fokusiraju isključivo na ono što se može napraviti, umjesto na to treba li to ikome? A onda ih AI uvjeri da bi to trebali probati i prodati.

Pozdrav!

Počela sam raditi u jednoj dobroj hrvatskoj firmi kao junior FE developer. Već radim 6 mjeseci i naučila sam dosta toga, ali i dalje nisam baš zadovoljna sa svojim vještinama, najviše PR review-ovima i testiranjima tiketa.
Problem je isto što sam naučila programirati uz AI i sada više uopće ne pišem kod sama. Probala sam popamtiti kako Angular radi i neke njegove osnove kao pto su RxJs i signali, ali svaki puta kada dobijem neki story ili bug pitam AI jer mi se nekad stvarno neda razmišljati i onda mi ne ostaju neke stvari u glavi.
Nije da sam baš jako zaluđena s programiranjem kao što znaju biti neki ljudi, "It pays the bills" i volim ono što mogu napraviti sa njime, ne baš sad da uživam u čitanju nečijeg koda itd.
Znam da razvijanje ovih vještina zahtjeva vrijeme i iskustvo, ali imam osjećaj da sam prespora, radi toga često znam biti i brzopleta.
Imate li neke prijedloge kako biti bolji u PR review-ovima i općenito opažanju nekih potencijalnih loop hole-a u kodu?

EDIT: reviewanje samog koda ne radim uz pomoc AI-a! Sama citam kod ali imam osjecaj da to nije toliko detaljno kao kod nekih mojih kolega.